Dan poduzetnika Grada Novog Marofa 2012.

242
Grad Novi Marof je u petak, 24. veljače 2012. godine u Kulturnom centru „Ivan Rabuzin“ organizirao treći po redu „Dan poduzetnika Grada Novog Marofa“.
Na skupu je nazočilo preko stotinu gospodarstvenika s područja našeg grada, brojni drugi uzvanici iz gospodarskog, društvenog i javnog života Grada i Županije, kao i gosti iz resornih ministarstva i institucija koje se u svom radu bave problematikom gospodarstva, poduzetništva, razvoja, zapošljavanja te stupanjem Republike Hrvatske u EU.
Bila je to dobra prigoda za međusobno informiranje, razmjenu mišljenja, još potpunije upoznavanje s problemima s kojima se u svakodnevnom radu, u uvjetima dugotrajne recesije, susreće naše gospodarstvo, a također i za prezentaciju određenih programa, mjera i aktivnosti koje mogu doprinijeti zajedničkom iznalaženju rješenja za brži izlazak iz krize.
Gradonačelnik se u svom govoru posebno osvrnuo na  poduzetničke zone na području Grada i nano-laboratorij, odnosno tvornicu poluvodiča koja bi pokrivala tržište jugoistočne Europe.  „Važno je da je definirana njezina lokacija, a to je Novi Marof. Na taj način postali bi “silicijska dolina”. Naravno, dug je put do realizacije, a vrijednost takve tvornice je 300 milijuna kuna. Kandidiramo ovaj projekt prema EU fondovima, a nadamo se i pomoći Ministarstva gospodarstva, jer Grad Novi Marof to ne može sam financirati. Vrlo je važno spomenuti da kod takvog projekta vlasnik bi bio Grad Novi Marof”, istaknuo je gradonačelnik. 4202925840559744_gradonacelnik
Nazočnima u Kulturnom centru Ivan Rabuzin obratio se i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Želim poslati poruke za male i srednje poduzetnike koji bi u narednim godinama trebali biti  motor oporavka gospodarstva u Hrvatskoj, pogotovo u smislu strategije investicija. Ove godine planiramo preko 2 milijarde investicija u Hrvatskoj, a najveći dio trebali bi realizirati mali i srednji poduzetnici. I tu je jedan veliki zadatak pred tim segmentom gospodarstva kako bi preokrenuli jedan negativni trend koji je u Hrvatskoj na djelu zadnjih nekoliko godina, otkad je recesija ušla u Hrvatsku. Na početku smo oporavka gospodarstva, a tu je prije svega proračun koji je usvojen u Saboru. Želim istaknuti što je Vlada napravila da bi institucije koje pomažu da se poduzetništvo razvija bilo uspješnije. Prvo što smo htjeli napraviti je konsolidirati javne financije da se preokrene trend javne potrošnje koja je zadnjih godina opterećivala Hrvatsku gdje se živjelo iznad mogućnosti. Ovogodišnji deficit će biti nešto manji od 10 milijardi kuna, ali po prvi puta u našoj povijesti Vlada je predložila proračun koji je rashodovno manji od onoga koji je bio prethodne godine i to nominalno iznosi 4 milijarde kuna. Usprkos tome omogućili smo čitav niz mjera koje su usmjerene prema poduzetnicima koje idu prema konkurentnijem gospodarstvu, od rasterećenja dijela doprinosa na bruto plaću, smanjenja 2% zdravstvenog doprinosa koji iznosi rasterećenje od oko 2,5 milijarde kuna na godišnjoj razini, do ukidanja određenih parafiskalnih nameta ili dijela tih nameta, kao što su doprinosi za vode, šume, spomeničke rente, do mnogih stvari koje ćemo tek sada aplicirati kroz određena stimuliranja za nova zapošljavanja, kroz reinvestiranu dobit. Tu dolazimo do jednog iznosa kojeg Vlada vraća u poduzetništvo na razini 5 milijardi kuna godišnje. Očekujemo da će to dati rezultat, dijelom kroz povećanje konkurentnosti naših poduzeća, a dijelom kroz mogućnost za nove investicije za koje je novac osiguran” istaknuo je, između ostalog, ministar Maras.
9418796086831416_publika
Ostali izlagači bili su g. Čedomil Cesarec, predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Varaždin, gđa Ana Krvarić, predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, g. Danijel Meštrić, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja te g. Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva.
Po završetku svih izlaganja, uslijedila je rasprava u kojoj su mogli sudjelovati svi nazočni, a osobito obrtnici i poduzetnici koji su nazočili skupu.  Postavljena pitanja odnosila su se na aktualnosti u gospodarstvu, nove zakone i predviđanja o konačnom izlasku iz krize.
Download prezentacija: 
 
Podijeli objavu